MINISTRU:GOSPODINU FERHATU DINOŠIn.r.

Predmet: Molba povodom isplate znatno umanjenih prinadležnosti za rad nacionalnih Savjeta manjinskih naroda u Crnoj Gori

Poštovani gospodine ministre,

Kao što Vam je poznato tokom 2008. saglasno aktuelnom Zakonu o manjinskim pravima osnovani su nacionalni savjeti manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Saglasno zakonu država se obavezala da će finansirati njihov rad. Tokom 2008. godine(tokom 4 mjeseca)za rad Savjeta i njihovo tehničko opremanjeizdvajano je mjesečno po 5000 eura.To je ujedno bila suma sa kojom su savjeti planirali rad (zakup prostora, rad kancelarija, angažovanje tehničkog osoblja).

Već u 2009. godini došlo je do smanjenja ove sume uz obrazloženje vašeg ministarstva da je za ove namjene po jednom savjetu planirano 50.000 eura na godišnjem nivou, odnosno 4.166 e mjesečno.Međutim i pored toga u 2009 godini za rad Savjeta je uplaćeno ukupno 35.096,00 e ili14.904,00 eura manje od pripadajuće sume.No , i pored toga Savjeti su kao što Vam je poznato uz vanredne napore uspjeli da organizuju rad kancelarija, pokrenu brojne aktivnosti i po mišljenju referetnih međunarodnih organizacija promovišu Crnu Goru kao uzorno multietničko društvo.
Umeđuvremenu nadolazeću ekonomsku krizu i restriktivnu budžetsku politiku najviše su osjetili savjeti nacionalnih zajednica , iako, kao što vam je poznato, sve manjinske zajednicekoštaju državu 0,15 budžeta.Ako je bilo nemoguće ispoštovati ovih 0,15 procenata sa kojima treba pokriti specifične potrebe više od 40% stanovništva Crne Gore, smatramo krajnje problematičnim dodatna umanjivanja sredstava za rad Savjeta u 2010. godini. Iako smo dobili obećanja da će u ovoj godini rad Savjeta biti uredno servisiran sa po 5000 e mjesečno, uplaćena sredstva su bila znatno manja od obećane sume :

- prva uplata 08.02.2010. godineu iznosu od 3.868,50 e
- druga uplata 17.02.2010. godine 1.196,68 e
-treća uplata12.03.2010. godine 1.196,68 e
-četvrta uplata 14.04.2010. godine 1.196,68 e
-peta uplata11.05.2010. godine 1.196,68 e
-šesta uplata03.06.2010. godine 1.196,68 e

Ukupno uplaćeno u 2010. godini 9.852,20 e.

Poštovani gospodine ministre,
Ovako restriktivna finansijska politika u odnosu na Savjete manjinskih zajednica je dovela u pitanje njihov rad i postavila smisao daljnjeg postojanja Savjeta u ovim uslovima.Razumijemo ekonomske teškoće države i nastojimo koliko je moguće da budemo razboriti, ali teško možemo razumjeti potrebu države da štedi tamo gdje je najtanje. Jer sa1196 eura koliko je iznosila poslednja uplata svako razuman zna da se ne može ništa valjano uraditi.

Poštovani gospodine ministre,
Cijeneći vašu volju , potrebu i dužnost da pomognete rad Savjeta , uvjereni smo da će te o ovom problemu upoznati nadležne državne organe , učiniti sve, da ako je nemoguće da nam se isplate zaostala potraživanja, da finansiranje Savjeta u budućnosti bar bude u onom iznosu koji omogućava njihovu normalnu i nesmetanu aktivnost.

Uto ime primite izraze našeg iskrenog poštovanja i uvažavanja,

Predsjednici nacionalnih savjeta:

 IZLAGANJEPREDSJEDNIKA SAVJETA MUSLIMANSKOG NARODA CRNE GORE SABRIJE VULIĆA NA OKRUGLOM STOLU :

Kultura manjina – mogućnosti i perspektive

 Svjesni smo da postsocijalistička tranzicija ekonomskog i političkog sistema, pravna država i stabilizacija demokratije presudno zavise od kulture mira, tolerancije, poverenja i stabilnih međuetničkih odnosa.

Na inicijativu ministra za ljudska i manjinska prava g-dina Ferhata Dinoshe danas je u Podgorici održan sastanak sa predsjednicima nacionalnih Savjeta, Albanaca, Bošnjaka, Hrvata, Muslimana, Srba i Roma, gospodom Tahirom Tahirijem, prof.dr. Šerbom Rastoderom, Miroslavom Franovićem, Sabrijom Vulićem, dr. Momčilom Vuksanovićem i Isenom Gašijem.

U Zavičajnom muzeju „Ganića kula“ U Rožajama otvorena je izložba slika rožajskog umjetnika Nusreta-Nuska Ganića. Događaj je organizovao Savjet muslimana Crne Gore.

Povodom poziva na okrugli sto „Misija multikulturalnosti u Crnoj Gori''.
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore i Matica Muslimanaska obraćaju se javnosti i učesnicima skupa sljedećim

U organizaciji PAX-a u Podgorici je odrzana cjelodnevna obuka članova Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore. U ime domaćina članove savjeta je pozdravio Džemal Perovic, dok je Prof. dr. Đorđije Blažić govorio je na temu “Ustavno pravni aspketi manjinskih prava“, a Bego Begu  na temu  “Tehnike alternativnog rješavanja konflikata“

Članovi Savjeta Muslimanskog naroda imali su posebnu čast da njihovoj obuci ,prisustvuje amabasador SAD u Crnoj Gori g-din Roderick W. Moore.

Prenosimo tekst iz 1923.g.
Nešto o Jugoslovenskoj Muslimanskoj organizaciji (JMO)

Mnogi zamjeraju što su se muslimani Bosne i Hercegovine masovno okupili u jednoj političkoj stranci i što su joj u nazivu dali vjersko obilježje. To čine naročito oni kojim nisu dovoljno poznate prilike pod kojim je naša organizacija nastala i pod kojim se razvijala.

Iako je odmah u početku stvaranja naše države proklamovano s nadležnih mijesta načelo potpune ravnopravnosti svih državljana bez obzira na vjersku i plemensku pripadnost, iako je to načelo kasnije uneseno u osnovni zakon naše države, ono se kod nas nije primjenjivalo i mi smo morali odmah u početku našeg državnog ujedinjenja da osjetimo da to načelo za nas ne važi. Ni život, ni imetak, ni lična sloboda, čak ni vjerske svetinje muslimana, nisu bile, pa nisu ni danas, zaštićene onako kako bi to moralo da bude u jednoj pravnoj državi.

Ovo su bili glavni razlozi postanka naše organizacije u godini 1919, a zbog ovakovih razloga postoji ona i danas u svoj svojoj prvašnjoj snazi. Ni teška unutrašnja kriza koju je ona imala da prebrodi prošle godine, nije joj nimalo oslabila snagu što se najbolje vidjelo na prošlim izborima za Narodnu skupštinu. Na izborima za Ustavotvornu skupštinu JMO je dobila 110.000 glasova, a na izborima 18.marta ove godine 112.000 glasova.

Jugoslovenska Muslimanska Organizacija bori se u prvom redu za pravu i istinsku ranopravnost, za dobru i pravednu upravu u našoj državi, i za strogu primjenu zakona na sve naše državljane. Ona traži da svi srazmjerno podjednako podnosimo terete za našu državnu zajednicu. Nije dovoljno da se u ustavu i državnim zakonima proklamuje jednakost svih državljana, već treba da se to u svim granama života i u djelo provodi.

Mi smatramo da ćemo se ovom cilju, za kojim idemo i u kome nema ništa specijalno vjerskog muslimanskog, najviše približiti ako se naša država uredi tako da sve pokrajine dobiju što šire samouprave. S ovakvim programom došla su 24 poslanika Jugoslovenske Muslimanske Organizacije u Ustavotvornu skupštinu. Nu kad smo vidjeli da se u ondašnjoj Ustavotvornoj skupštini ne može sklopiti većina koja bi donijela Ustav s unutrašnjim uređenjem države, odgodili smo svoje programsko gledište za bolja vremena, pa pokušali da provedemo ostale tačke svoga programa. 

Jednogodišnja saradnja u vladi radikalsko-demokratske koalicije, s kojom smo zajedno odglasali i Vidovdanski Ustav, dovela nas je do gorkog razočarenja i prisilila da se vratimo svom starom programu o unutrašnjem uređenju države. I kad danas tražimo autonomiju Bosne i Hercegovine mi to ne činimo ni iz kakvih državnopravnih razloga, već samo stoga što smo u jednogodišnjoj saradnji s radikalsko-demokratskom vladom, a na temelju centralističkog Ustava, pojačali svoje ranije uvjerenje da se naše osnovne tačke programa o pravoj i istinskoj jednakosti i o dobroj državnoj upravi mogu samo postići sa ovakvim uređenjem države. Samo najšira autonomija pokrajina može nas spasiti od ekonomskog eksploatisanja Beograda i od rđave uprave koju nam naročito u poslednje vrijeme donose iz Srbije postavljeni nekvalifikovani i nesposobni policijski činovnici, počevšio od pokrajinskog namjesnika, pa do posljednjeg seoskog načelnika. Naša shvatanja o dužnostima svih državnih, a napose policijskih činovnika, dijametralno se razilazi od onog što vlada u beogradskim političkim krugovima. Dok je za nas činovnik samo zvršilac državne vlasti, dotle po shvatanju beogradskih političara činovnik, a naročito policijski, treba u prvom redu da bude oštar korteš za partiju koja je na vladi. S ovakvim shvaćanjem činovničke dužnosti ne može se ni zamisliti dobra i poštena državna uprava.

Izbori od 18. marta ove godine pokazali su da i većina stanovništva Bosne i Hercegovine traži ovakvo uređenje države. Od 48 poslanika, koje su glasači Bosne i Hercegovine izabrali na prošlim izborima 27 ih je birano na programu što traži što širu autonomiju.

Prigovor da i današnji Ustav daje narodu široke samouprave u oblastima i općinama samo je jedna prolazna fraza, a što se najbolje vidi po tom da je kod nas sada ukinuto i ono malo samouprave u oblastima i općinama uspostavljene za vrijeme najreakcionarnijeg austro-madžarskog režima.

Jugoslavenska Muslimanska Organizacija nastavlja u prvom redu borbu za što širu autonomiju pokrajina i za prvu i istinsku ravnopravnost i jednakost, uvjerena da će se samo tim putem riješiti i teška unutrašnja kriza naše države.

Kakav je vaš stav kako bi trebalo riješiti problem autentične zastupljenosti manjina u parlementu?

Organi Savjeta Muslimanskog naroda su u vise navrata raspravljali o ovoj temi. . Stav Savjeta je da se ispostuje čl. 79 Ustava Crne Gore, a to u prevodu znaci jednak i ravnopravan status svih manjinskih naroda što pretpostavlja da na jednak broj pripadnika svi imaju jednog predstavnika.

Moj licni stav je da svako guranje u torove donosi getoizaciju , a Crna Gora ako strijemi evropskim okvirima mora da bude u tom smislu veoma demokratska I da  predstavnici nacionalnih zajednica  medjusobno rjesavaju probleme,ako ih ima. Ja licno tezim idealu ,a to je da se za prava jednog naroda bore svi poslanici u parlemntu ,medjutim praksa nam pokazuje da se svi zatvaraju u svoje obore I usko gledaju interese koji su povezani cak I sa licnim.

Smatrate li da bi za na izborima za poslanike koji treba da zastupaju manjine trebalo da učestvuju samo nacionalne stranke, ili bi to trebalo dozvoliti i partijama gradjanske orijentacije?
U ovom slucaju o kojem sam govorio ,ako u izborima ucestvuju nacionalne partije, njihovi izabrani predstavnici predstavljaju svoj narod. Naravno da očekujem ,a to je u saglasju sa mojim licnim stavom da poslanici iz gradjanskih partija zastupaju intere3se svih u skladu sa demokratskim principima.

Očekujete li da će izbornim zakonodavstvo kojim bude riješeno pitanje zastuplejnosti manjina biti obuhvaćen i Muslimanski narod?
Ja mislim da je konacno doslo vrijeme da neko u Crnoj Gori ozbiljno shvati značaj Muslimanskog naroda u našoj državui. U ovom trenutku mi u drzavnom parlamentu imamo samo jednog predstavnika,a to je Mevludin Nuhodzić koji je I član našeg Savjeta,ali kroz svoju partiju kao gradjansku on ne moze zastupati samo interese jednog naroda . Mi sada imamo situaciju da Ministar za manjine jednostavno zaboravi Muslimane u svojim izjavama,da se čak I miješa u personalni sasatv Savjeta Muslimana izražavajući nezadovoljstvo poslom koji se bavi predsjednik I da radi samo u interesu svog naroda.