U prostorijama Kulturnog centra Rumija u Čikagu održana je svečana proslava povodom 20 godina nezavisnosti Crne Gore, koja je okupila više od 250 članova zajednice, gostiju i prijatelja Bara i Crne Gore. Veče je proteklo u znaku zajedništva, emocije, tradicije i snažne povezanosti sa zavičajem, koju naši ljudi u dijaspori decenijama brižljivo čuvaju.
Zajednički organizatori događaja bili su Kulturni centar Rumija i Islamski centar Rumija, koji već godinama predstavljaju važna mjesta okupljanja naše zajednice u Čikagu i čuvare kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta naših ljudi daleko od domovine.
Svečanost je otvorio predsjednik Kulturnog centra Rumija Suljo Nikezić, koji je pozdravio prisutne i zahvalio svima koji podržavaju rad Centra i doprinose očuvanju jezika, kulture, običaja i zajedništva među našim ljudima u Čikagu. Istakao je da Kulturni centar Rumija nije samo mjesto okupljanja, već druga kuća mnogim porodicama koje i daleko od zavičaja žele da sačuvaju ono što ih povezuje sa Barom i Crnom Gorom.
Prisutnima se potom obratila generalna konzulka Crne Gore u Njujorku Snežana Jonica, koja je na početku emotivnog obraćanja istakla da za nju ovo nije samo protokolarna obaveza, već duboko ličan susret.
„Kao neko ko je ponikao pod zidinama Starog grada Bara, ko je rastao uz miris maslina i šum mora podno Rumije, ovaj susret je za mene, prije svega, povratak kući — dolazak među svoje.”
U osvrtu na jubilej koji je obilježen, generalna konzulka je istakla da dvadeset godina državnog razvoja predstavlja važan trenutak za sagledavanje puta koji je pređen, ali i pravca kojim se ide dalje.
„Crna Gora danas zna kuda ide. Naša država je na samim vratima Evropske unije. I to je možda najljepši dokaz njene zrelosti: da odgovornost, stabilnost, evropsku budućnost i bolji život za svoje ljude stavlja u središte svog razvoja.”
Poseban dio obraćanja bio je posvećen Baru i simbolici Rumije.
„Za one koji nijesu iz Bara, Rumija je možda samo planina. Za nas, ona je mnogo više. Ona je prvi pogled kad pomislimo na grad. Tiha straža iznad naših kuća. Dio djetinjstva, orijentir, uspomena i znak prepoznavanja.”
Govoreći o Kulturnom centru Rumija u Čikagu, Jonica je istakla da nije slučajno što nosi upravo to ime, jer je i ova zajednica postala takva tačka prepoznavanja — mjesto oko kojeg se ljudi okupljaju i u kojem se čuvaju Bar, Crna Gora i osjećaj pripadnosti.
„Jer ste i vi ovdje, u Čikagu, postali jedna takva tačka prepoznavanja. Mjesto oko kojeg se ljudi okupljaju. Mjesto koje pokazuje da Bar ne prestaje tamo gdje se završi njegova obala, niti Crna Gora tamo gdje se završe njene granice.”
Povezujući Bar, Rumiju i zajednicu u Čikagu, generalna konzulka je naglasila da ih veže barska mudrost starija od svake politike — svijest da su pod Rumijom tri vjere nikada nijesu dozvolile da se dijele, i da u Baru i stotine različitih mišljenja mogu živjeti pod jednim krovom.
„Taj krov koji nas veže jači je od svega što nas ponekad dijeli. To je Bar koji nosimo u sebi. To je Crna Gora koju vrijedi čuvati. A on ovdje živi u vašim porodicama. U vašoj djeci. U vašim pričama. U vašim okupljanjima. U pjesmi koja se zapjeva daleko od kuće, a čovjeka za trenutak vrati tamo gdje je odrastao. U potrebi da se ne zaboravi ime sela, ulice, škole, komšije...”
Nakon obraćanja generalne konzulke, prisutnima se obratio efendija Emil Škrijelj, imam džemata Rumija u Čikagu. On je govorio o značaju zajedništva, međusobnog poštovanja i očuvanja vrijednosti koje ljude iz istog zavičaja povezuju i daleko od domovine. Istakao je da su okupljanja poput ovog potvrda da zajednica traje kada čuva svoje korijene, porodicu i osjećaj pripadnosti.
Program je nastavljen bogatim kulturno-umjetničkim sadržajem tokom kojeg su nastupile najmlađa, srednja i starija folklorna grupa Kulturnog centra Rumija. Više od sat vremena publika je uživala u igrama, muzici i tradicionalnim nošnjama, kroz koje su mladi članovi Centra predstavili bogatstvo kulturnog nasljeđa i tradicije.
Posebnu emociju izazvao je nastup djece i mladih rođenih u Sjedinjenim Američkim Državama, koji kroz folklor, jezik i zajednička okupljanja čuvaju vezu sa krajem iz kojeg potiču njihove porodice.
Nakon zvaničnog dijela programa, druženje je nastavljeno uz muziku i zajedničku proslavu u toploj i prijateljskoj atmosferi.
Kulturni centar Rumija i Islamski centar Rumija su i ovim događajem još jednom potvrdili svoju važnu ulogu u okupljanju naše dijaspore u Čikagu, čuvanju kulturnog identiteta i njegovanju trajne veze sa Barom i Crnom Gorom.
Drugog dana festival “MOD FEST” posvećenog filmovima na teme vezane za manjine, u Kulturnom centru Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore održana je panel diskusija „Bogatstvo različitosti“, posvećena ulozi kulture i filma u očuvanju identiteta, nasljeđa i društvenog dijaloga.
Treće izdanje filmskog festivala MOD FEST – Minority Open Days biće održano 23. i 24. aprila u Podgorici, u Crnogorskoj kinoteci i Kulturnom centru Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore.
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić oglasio se putem društvene mreže X povodom najavljenog obilježavanja Dana sjećanja na žrtve logora Jasenovac u Skupštini Crne Gore, istakavši da je strateški interes države nastavak evropskih integracija i očuvanje stabilnih odnosa sa susjedima.
U Podgorici je 11. aprila 2026. godine održana Elektorska skupština i konstitutivna sjednica Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, čime je formalno uspostavljen novi saziv ovog tijela i definisan njegov institucionalni okvir za naredni mandat.
Na Elektorskoj skupštini izabrana su ukupno 24 člana Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, i to: Avdo Ajanović, Mustafa Bektašević, Suada Begović, Adaleta Bibezić, Suada Drpljanin Fetić, Nusret Ganić, Admir Hasić, Esad Kalezić, Edin Koljenović, Kadrija Kurpejović, Elma Kurtagić, Amir Mačkić, Murat Međedović, Sabaheta Novalić, Alen Pelinković, Rusmir Rašimlić, Emina Skenderović, Mirsad Šabazović, Mirsad Šabović, Alen Šabanović i Sabrija Vulić, dok sjednici nijesu prisustvovali Amila Ćevapović, Fikret Bećirović i Fahrudin Dervišević.
Konstitutivnoj sjednici prisustvovao je 21 član, čime su bili ispunjeni uslovi za punovažno odlučivanje.
Na početku sjednice izabrana je Izborna komisija u sastavu Avdo Ajanović kao predsjednik, te Murat Međedović i Suada Drpljanin Fetić kao članovi, dok je za zapisničara određena Kadrija Kurpejović.
U nastavku rada, tajnim glasanjem za predsjednika Savjeta izabran je Sabrija Vulić, novinar iz Kotora, koji je dobio podršku većine prisutnih članova. Nakon izbora, predsjednik je preuzeo vođenje sjednice i zahvalio na ukazanom povjerenju.
Za generalnog sekretara Savjeta izabran je Kadrija Kurpejović, mr ekonomskih nauka iz Podgorice, koji je dobio jednoglasnu podršku prisutnih članova. Za potpredsjednike Savjeta izabrani su Emina Skenderović i Avdo Ajanović.
U okviru iste sjednice izvršen je i izbor članova Izvršnog odbora Savjeta. Za članove ovog tijela izabrani su Suada Drpljanin Fetić, Murat Međedović, Alen Pelinković, Nusko Ganić i Edin Koljenović, pri čemu su svi kandidati dobili maksimalan broj glasova.
Tokom tačke „Razno“ vođena je rasprava o prioritetima budućeg rada Savjeta, sa posebnim akcentom na kontinuitet u djelovanju, unapređenje programskih aktivnosti, kao i dodatnu afirmaciju pitanja identiteta, kulture i zaštite prava Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, uz naglašenu potrebu međusobnog uvažavanja i saradnje među članovima Savjeta.
Konstitutivna sjednica završena je u 15 časova, čime je i formalno započet mandat novog saziva Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore.
Iseljavanje sa sjevera Crne Gore više nije samo ekonomsko pitanje, već duboka društvena, demografska i identitetska rana, upozorava predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić. U razgovoru za Radio Petnjica poručuje da male opštine poput Petnjice gube svoje najvitalnije stanovništvo, da država predugo ostaje na obećanjima i da bez ozbiljne politike razvoja sjever rizikuje da ostane bez ljudi, glasa i budućnosti.
