IZ MUSLIMANSKOG SAVJETA SAOPŠTILI DA IH NE IZNENAĐUJE PRIČA O AUTONOMIJI SANDŽAKA

Podgorica – Predsjednik Savjeta Muslimana u Crnoj Gori Sabrija Vulić kazao je juče da predstavnike te institucije nimalo ne iznenađuje priča o autonomiji Sandžaka, jer su, kako je kazao, i prije nekoliko godina upozoravali na početak formiranja velikobošnjačkog projekta.

On je podsjetio da su takva upozorenja dolazila najprije od Matice muslimanske, ali da su ona uglavnom nailazila na podsmijehe.

„Za nas u Savjetu Muslimana Crne Gore, priča o autonomiji Sandžaka ne predstavlja nikakvo iznenađenje…Kada su predsjednik g. Avdul Kurpejović i članstvo Matice muslimanske u Crnoj Gori u kontinuitetu upozoravali da je formiranje bošnjačkog nacionalnog korpusa na tlu Crne Gore početak velikobošnjačkog projekta, nailazili smo u najboljem slučaju na podsmijehe”, istakao je Vulić. 
On je kazao da su i tada, kao i sada, gledali unaprijed, sa željom da zaštite muslimanski narod Crne Gore kao autohton na ovim prostorima i da ga sačuvaju novog zla i cjepkanja nacionalnog bića. 
“Doživjeli smo jedno cijepanje po nacionalnom šavu, kada je deklaracijom nepozvanih ljudi, po ko zna čijem nalogu, donesena odluka o preimenovanju imena Musliman u Bošnjak na tlu Crne Gore. Niko nije reagovao radi ‘mira u kući’. Sada treba da doživimo i drugo cijepanje - po geografskom šavu”, rekao je Vulić.
On je objasnio da su upozoravali da se nešto ovako može desiti, ali i ocijenio da se možda kompletna priča neće završiti na ovome.
“Upozoravali smo da se sprema ovo, a čini nam se i mnogo više, što će budućnost pokazati. Upozoravali smo da je crnogorskim Muslimanima matica država Crna Gora, jer smo svi sa ovih prostora, da nam je maternji jezik crnogorski, a ne bosanski, jer ne znam nikoga iz Bijelog Polja, Plava, Berana, Bara ili Podgorice ko govori, na primjer, općina, udruga, tisuća, zrakoplov…i slične riječi iz bosanskog rječnika. I sam taj novojezik na prostoru Crne Gore, sa kojim nikada nismo govorili, dio je velikobošnjačkog projekta, u što se uklapa i pitanje zašto djeca ne mogu upisati medresu u Tuzima na crnogorskom jeziku, već samo na bosanskom i albanskom”, kazao je Vulić.
On je dodao da zbog toga velikobošnjački projekat sve više živi na ovim prostorima i hrani se, kako je rekao, sa domaćeg terena i uz blagoslov mnogih kojima takvo stanje odgovara, a koji se kriju iza floskule “Muslimani su glasali za nezavisnost Crne Gore”. 
“No, ostaje otvoreno pitanje koliko će biti potrebno vremena da crnogorski Muslimani promijene mišljenje povodom ovog pitanja. Projekti koji im se podvlače, poput odvajanja Sandžaka, formiranje ekonomski neopravdanih opština, poput Petnjice, samo su početak onoga o čemu govorimo već niz godina, a što pričinjava ogromnu štetu muslimanskom narodu Crne Gore, koji nema rezervnu domovinu osim ove”, kazao je Vulić.
U Novom Pazaru, prije petnaestak dana, održana je sjednica organizacionog odbora za pripremu akata obnavljanja Narodnog vijeća Sandžaka, čiji programski zadatak je proglašenje autonomije Sandžaka. NVS će se, kako je tada rečeno, zalagati za autonomiju cjelovitog Sandžaka, što znači i dijela koji pripada Crnoj Gori.

Iz Bosnjačkog savjeta tada je odgovoreno da pokretanje tog pitanja neće uticati na Crnu Goru, jer su Bošnjaci iz Crne Gore potvrdili svoju privrženost državi.

Iz vladajućih partija, DPS-a i SDP-a, takođe, rečeno je da je ta priča prošlost i da je pokreću neozbiljni i neodgovorni pojedinci.

Preuzeto sa sajta Vijesti.

 IZLAGANJEPREDSJEDNIKA SAVJETA MUSLIMANSKOG NARODA CRNE GORE SABRIJE VULIĆA NA OKRUGLOM STOLU :

Kultura manjina – mogućnosti i perspektive

 Svjesni smo da postsocijalistička tranzicija ekonomskog i političkog sistema, pravna država i stabilizacija demokratije presudno zavise od kulture mira, tolerancije, poverenja i stabilnih međuetničkih odnosa.

MINISTRU:GOSPODINU FERHATU DINOŠIn.r.

Predmet: Molba povodom isplate znatno umanjenih prinadležnosti za rad nacionalnih Savjeta manjinskih naroda u Crnoj Gori

Poštovani gospodine ministre,

Kao što Vam je poznato tokom 2008. saglasno aktuelnom Zakonu o manjinskim pravima osnovani su nacionalni savjeti manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Saglasno zakonu država se obavezala da će finansirati njihov rad. Tokom 2008. godine(tokom 4 mjeseca)za rad Savjeta i njihovo tehničko opremanjeizdvajano je mjesečno po 5000 eura.To je ujedno bila suma sa kojom su savjeti planirali rad (zakup prostora, rad kancelarija, angažovanje tehničkog osoblja).

Već u 2009. godini došlo je do smanjenja ove sume uz obrazloženje vašeg ministarstva da je za ove namjene po jednom savjetu planirano 50.000 eura na godišnjem nivou, odnosno 4.166 e mjesečno.Međutim i pored toga u 2009 godini za rad Savjeta je uplaćeno ukupno 35.096,00 e ili14.904,00 eura manje od pripadajuće sume.No , i pored toga Savjeti su kao što Vam je poznato uz vanredne napore uspjeli da organizuju rad kancelarija, pokrenu brojne aktivnosti i po mišljenju referetnih međunarodnih organizacija promovišu Crnu Goru kao uzorno multietničko društvo.
Umeđuvremenu nadolazeću ekonomsku krizu i restriktivnu budžetsku politiku najviše su osjetili savjeti nacionalnih zajednica , iako, kao što vam je poznato, sve manjinske zajednicekoštaju državu 0,15 budžeta.Ako je bilo nemoguće ispoštovati ovih 0,15 procenata sa kojima treba pokriti specifične potrebe više od 40% stanovništva Crne Gore, smatramo krajnje problematičnim dodatna umanjivanja sredstava za rad Savjeta u 2010. godini. Iako smo dobili obećanja da će u ovoj godini rad Savjeta biti uredno servisiran sa po 5000 e mjesečno, uplaćena sredstva su bila znatno manja od obećane sume :

- prva uplata 08.02.2010. godineu iznosu od 3.868,50 e
- druga uplata 17.02.2010. godine 1.196,68 e
-treća uplata12.03.2010. godine 1.196,68 e
-četvrta uplata 14.04.2010. godine 1.196,68 e
-peta uplata11.05.2010. godine 1.196,68 e
-šesta uplata03.06.2010. godine 1.196,68 e

Ukupno uplaćeno u 2010. godini 9.852,20 e.

Poštovani gospodine ministre,
Ovako restriktivna finansijska politika u odnosu na Savjete manjinskih zajednica je dovela u pitanje njihov rad i postavila smisao daljnjeg postojanja Savjeta u ovim uslovima.Razumijemo ekonomske teškoće države i nastojimo koliko je moguće da budemo razboriti, ali teško možemo razumjeti potrebu države da štedi tamo gdje je najtanje. Jer sa1196 eura koliko je iznosila poslednja uplata svako razuman zna da se ne može ništa valjano uraditi.

Poštovani gospodine ministre,
Cijeneći vašu volju , potrebu i dužnost da pomognete rad Savjeta , uvjereni smo da će te o ovom problemu upoznati nadležne državne organe , učiniti sve, da ako je nemoguće da nam se isplate zaostala potraživanja, da finansiranje Savjeta u budućnosti bar bude u onom iznosu koji omogućava njihovu normalnu i nesmetanu aktivnost.

Uto ime primite izraze našeg iskrenog poštovanja i uvažavanja,

Predsjednici nacionalnih savjeta: