Rukovodilac projekta i direktor časopisa je mr Alen Pelinković, koji je ovom prilikom predstavio rad i
misiju časopisa, kao i bogatstvo sadržaja ovog broja koji je štampan u 860 primjeraka.
“Na naslovnoj strani prvog broja bila je slika puta kroz Mrkojeviće sa naslovom Put zvani čežnja, dok su
na koricama novog broja časopisa prikazani radovi upravo na tom putu što je san svih nas Mrkojevića i
jako mi je drago da smo došli u takvu priliku da pišemo o investiciji koju smo dugo čekali. Druga jako
bitna stvar je što kada otvorite korice časopisa dominira ljepša polovina. Dominiraju naše Baranke koje
su uspješne u karijeri i svemu onome što gradi jednu ličnost – tu su ministarka saobraćaja Maja
Vukićević, dr Marija Markoč, naša uvažena doktorica Emira Kalamperović – Pelinković i Nadina Kalezić,”
naveo je Pelinković.
Značajno mjesto u novom izdanju časopisa Glas Mrkojevića izdvojeno je za najmlađe talente.
“Meni posebno bitna djela u ovom časopisu su tekstovi učenica Osnovne škole “Mrkojevići” koji su na
različitim takmičenjima osvajali prva mjesta. Riječ je o radovima Zare Ljaljević, Lejle Bećirović i Une
Kalamperović nastalim pod mentorstvom njihove nastavnice Snežane Pejović,” istakao je Pelinković.
Pelinković je zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore na podršci i Savjetu
Muslimana Crne Gore na pokroviteljstvu, a posebnu zahvalnost je uputio domaćinu sinoćnjeg skupa –
Kući Maslina.
“Kuća Maslina i Glas Mrkojevića dijele zajedničke vrijednosti, a to su promocija kulture, tradicije,
savremenih trendova i pravih vrijednosti,” naveo je direktor časopisa.
Prisutnima se obratio i urednik časopisa i jedan od osnivača, Sabrija Vulić koji je istakao zadovoljstvo
velikim odazivom posjetilaca na promociji.
“Kad se nađemo i kad se složimo može mnogo toga da se odradi. Jedna od naših prvih intencija kada
smo kreirali časopis šest godina unazad se sada ostvaruje, zahvaljujući svim subjektima kako na
lokalnom nivou, tako i na državnom nivou uspjeli smo ostvarimo taj san o radovima na putu kroz
Mrkojeviće,” kazao je Vulić.
Ipak, napomenuo je da upravo zbog važne uloge koju ima, časopis Glas Mrkojevića zaslužuje veću
podršku.
“Prije par dana je završen konkurs u Fondu za manjine gdje je ovaj časopis dobio toliko beznačajna
sredstva, što nije greška nikoga iz rukovodstva Fonda, već jedne komisije koja je jednonacionalna i kojoj
očigledno nije u interesu da jedno područje kakvo su Mrkojevići bude počašćeno jednim ovakvim
časopisom i našim elektronskim portalom. Ja se iskreno nadam da ćemo preći u drugu fazu da se svi
malo uključimo i pomognemo da ovaj časopis možda i češće izlazi. Moj poziv privrednicima, posebno iz
Mrkojevića, je da pomognu da osvježimo ovaj časopis i da ne dozvolimo nekome drugome da nam ga
ugasi, jer u njemu se nalazi istorija Mrkojevića i mi to moramo da sačuvamo,” poručio je Vulić.
Značajnu podršku kako sinoćnjoj promociji tako i samom časopisu pružile je Kuća Maslina na čelu sa
direktoricom, dr Marijom Markoč koja je i sama bila sagovornica za novo izdanje časopisa.
“Ja sam Poljanka i pomalo Starobaranka, ali veliku ljubav imam prema Mrkojevićima prvenstveno zato
što ste na području barske opštine, rekla bih, upravo vi uspjeli da se najbolje ophodite prema
maslinama. Jedna stara italijanska poslovica kaže da maslina uspijeva tamo gdje joj je osigurano pet
elemenata čiji nazivi počinju slovom s – sunce ili sole, suša ili siccità, samoća ili solitudine, sasso ili kamen
i silenzio odnosno mir. Po mom mišljenju Mrkojevići sve to imaju, dali su i daju maslini, a ona njima
zauzvrat daje plod i maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta,” kazala je Markoč.
Sastavni dio šestog broja Glasa Mrkojevića je i autorski tekst istoričara, magistra Milana Šćekića pod
nazivom “Istorija bez posrednika” u kojem je objavljeno 11 dokumenata o životu žitelja plemena
Mrkojevića u prošlosti.
“Mislim da je ishodište ovog broja bio jedan okrugli sto održan jula 2017. godine gdje smo svi zajednički
konstatovali da se o Mrkojevićima nedovoljno zna, da se nerado piše, poseban akcenat smo stavili na to
da Mrkojevići malo pišu o Mrkojevićima, te smo govorili da nemamo ništa iako smo tada imali vrijedne
naučne monografije Edhema Peročevića i Luke Vujovića. U međuvremenu je počeo i da izlazi ovaj
časopis kroz koji smo prikupili 112 tekstova i 440 stranica koje tretiraju različite problematike od istorije,
etnologije, sporta, školstva... Samo u ovih šest brojeva imate vrlo voluminozan i kvalitetan doktorat. Ne
poznajem ni jednu lokalnu ni plemensku zajednicu koja može da se pohvali jednim tolikim fundusom
djela o jednom plemenu. Imamo jedan časopis koji je svima nama na ponos,” poručio je Šćekić.
Časopis Glas Mrkojevića je besplatan i dijeli se svim Mrkojevićima i zaiteresovanoj javnosti koja putem
pošte može doći do svog primjerka.
U muzičkom dijelu programa promocije nastupili su magistar harmonike, Jakup Bato Mehmedović i
magistrica violine Leonora Bajramoski koji su izveli neke od vanvremenskih muzičkih klasika.