Profesor Radoje Femić detaljno je objasnio strukturalne paradigmatičke obrasce koji veoma uspješno postoje unutar epskog diskursa muslimanske usmene književnosti. U detaljnom komparativnom osvrtu na epske pjesme profesor Femić je ustvrdio da poetički postupak karakterističan za muslimansku epiku ne diverengira van tematsko-motivskog registra karakterističnog kako sa poetski obrazac epske pjesme tako i sa ostalim epsko-književnim korpusima ostalih južnoslovenskih naroda. Ono što čini specifičnost ove književno-usmene tradicije jesu jaki nanosi islamskog kulturološkog koda koji su uspjeli da se autonomizuju i kao takvi stvore sasvim originalan sadržajno-ideološki koncept, preko koga se ova književna tradicija sasvim jasno raspoznaje unutar polivalentne južnoslovenske jezičko-književne južnoslovenske zajednice.
Pisac Kemal Musić je veoma nadahnuto govorio o funkciji i upotrebi narodnog govora Muslimana u epskom književnom djelu. U svojoj briljantnoj analizi Musić je veoma uspješno prepoznao i registrovao stilističke komponente govora Muslimana koji su svoju punu stilogenu izražajnost pronašli upravo u djelima usmeno-književnog diskursa.
O značaju i osobinama, kao i o poetičkim karakteristikama žanra sevdalinke godorio je prof. dr Vladimir Vojinović, dok je prof. dr Adnan Čirgić detaljno elaborirao već prihvaćen naučno-lingvistički stav o tome kako je jezik Muslimana zapravo jedino moguć unutar koncepta crnogorskog jezika.
Narodni guslar iz Rožaja, svojim blistavim nastupom demonstrirao je muzikološke kvalitete guslarskog izvođenja muslimanskih epskih pjesama. U komentarima kojima je pratio svoj nastup detaljno je objasnio razliku između muslimanskog načina izvođenja junačkih pjesama uz gusle i „crnogosrkog“ načina guslanja.
Ovaj projekat je pokazao da se identitetska matrica Muslimanskog socio-kulturnog koda sasvim uspješno može tražiti unutar narodnog književnog stvaralaštva, bez obzira na sva moguća preklapanja sa graničnim kulturama južnoslovenskog kulturološkog kruga.
Probrana publika je sa pažnjom i zadovoljstvom ispratila izlaganja i kulturni program aktivnosti projekta Epska poezija Muslimana Crne Gore. Projekat je finansiran sredstvima Fonda za manjine.
Šućo Nurković, među poslednjim pjevačima Muslimanske epske pjesme.
