Na sastanku su iznešeni generalni problemi u funkcionisanju savjeta u Crnoj Gori počevši od onih koji se odnose na status  u zakonskom smislu, te saradnja ,kako međusobna, tako i sa nadležnim organima.

G.Kurpejović je naglasio da Savjet radi na unaprijeđenju i zaštiti posebnih prava muslimanskog naroda Crne Gore, te istovremeno afirmiše njegov kulturni i nacionalni identitet, promoviše i doprinosi multikulturnom i multietničkom karakteru Crne Gore, toleranciji, saradnji i razumijevanju na dobrobit svih građana Crne Gore. Savjet baštini crnogorski jezik kao svoj, te Crnu Goru kao svoju matičnu državu.

Činjenica je da nedostatak izvorne političke partije na neki način marginalizuje rad Savjeta, kao i da je Savjet Muslimana Crne Gore ostao sam u borbi protiv sve veće asimilacije pripadnika manjinskog muslimanskog naroda Crne Gore.

Na kraju je konstatovano da je došlo do znatnog unaprijeđenja ljudskih prava u smislu njihove afirmacije kroz institucije sistema, ali isto tako i da Crna Gora tek treba da pokaže puni demokratski kapacitet u pogledu integracije svih manjinskih zajednica, posebno se osvrćući na dostupnost javnog servisa na kome se mogu promovisati osobenosti svakog od manjinskih naroda.

Crna Gora je oduvijek bila i biće balkanski biser u kojem su multietičnost i različitost bili glavni simboli, zaključeno je na sastanku.