Učesnici okruglog stola su usaglasili da aktuelni momenat zahtijeva posebnu dozu odgovornosti kako političkih aktera, civilnih aktivista, medijskih uposlenika, tako i građana koji posredstvom društvenih dosta često šire govor mržnje na nacionalnoj, religijskoj ili etničkoj osnovi. 

Gospodin Lekić je naveo ,,da se Crna Gora umjesto države bogatstva različitosti pretvorila u podijeljenju zemlju, a sve kao rezultat vođenja politike podijela i sukoba". Takođe navodi ,,da je to je otišlo toliko daleko da će trebati mnogo truda i političke pameti da se te ozbiljne deformacije isprave".

Gospodin Vulić je upoznao prisutne sa ulogom nacionalnih savjeta kojih u Crnoj Gori trenutno ima 6 i koji bi trebalo da predstavljaju krovne organizacije za zaštitu prava manjinskih naroda ali nažalost nijesu prepoznati kao takvi. 

,,Umjesto da teži meritokratiji i brisanju svih podjela, Crna Gora je danas podijeljena, a stiče se utisak da su te podjele namjerno i vještački stvorene . Crna Gora mora koračati ka građanskom drustvu u kome neće biti važno ko je koje nacije i u kojoj će se svaka nacija osjećati slobodno, bez ikakve asimilacije" navodi gospodin Vulić.

Jedan od zaključaka okruglog stola je da Crna Gora može ostvariti progres kroz njegovanje i razvijanje građanskog bića, jer grupisanje u nacionalne tabore narušava skladan odnos svih naroda na njenoj teritoriji, podrivajući njen društveni napredak i integrativne procese na putu ka Evropskoj uniji. 

U sklopu projekta ,,Crna Gora - bogatstvo različitosti" je realizovano istraživanje društvene svijesti po pitanju odnosa prema multinacionalnom, multikulturalnom i multireligijskom biću Države. 

Određeni rezultati istraživanja pozivaju na oprez. 

Svega 32,5% anketiranih građanki i građana je odgovorilo da bi zasnovalo porodicu sa pripadnicom ili pripadnikom drugačije nacionalne/etničke ili religijske pripadnosti. Poprilično je visok i udio anketiranih koji smatraju da bi u Crnoj Gori trebao da se koristi samo jezik većinskog naroda (20%), dok nešto više od trećine anketiranih (35,9%) zauzima stav da je multinacionalnost prednost Crne Gore, ali da u određenim procesima može da predstavlja balast za društveni napredat.

Rezultati sa druge strane potvrđuju da je multinacionalni sklad utkan u svkakodnevnicu dominantne većina građanki i građana, kao i da se nacioanlnim i religijskim osjećanjima često manipuliše.

Dominantan broj anketiranih lica (92,5%) je dalo odgovor da imaju prijatelje sa različitim religijskim uvjerenjima, kao i pripadnošću različitim nacijama ili etnicitetima.

Većina anketiranih, njih 60%, smatra da su nacionalne tenzije u Crnoj Gori vještački generisane i da ne reflektuju stvarni animozitet građana. Čak 77,5% smatra da političke elite u Crnoj Gori manipulišu nacionalnim osjećanjima građana zarad kreiranja ambijenta u kojem će ostvariti lične interese partija koje zastupaju.

Istraživanje je rađeno u januaru 2022. godine na reprezentativnom uzorku od 300 građanki i građana do od 16 do 35 godina starosti

Aktivnosti su dio projekta ,,Crna Gora - bogatstvo različitosti", podržanog od strane Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.